• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna Aktuelno

Albanski otok Sazan: Nekada vojna baza, a danas popularna turistička atrakcija

Intelektualno Intelektualno
20/08/2019
in Aktuelno, Historija, Magazin, Putovanja, Svijet, Zanimljivosti
0
Albanski otok Sazan: Nekada vojna baza, a danas popularna turistička atrakcija
0
Dijeljenja
418
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

Otok Sazan smješten je na ulazu u Valonski zaljev, na jugozapadu Albanije. Nalzi se na mjestu gdje se spajaju Jonsko i Jadransko more. Sa površinom od  5,7 km2 najveći je albanski otok. Godine 2010. albanska vlada osnovala je morski nacionalni park Karaburun-Sazan, kojem osim poluotoka Karaburuna i otoka Sazana pripada i najveća albanska morska pećina Haxhi-Ali pećina. Kroz historiju otok Sazan pripadao je različitim državama. Godine 1944. osvojili su ga albanski partizani, a Pariškim mirovnim sporazumom je 1947. godine i službeno postao dio Albanije.

S obzirom na savezništvo Albanije i Sovjetskog Saveza otok je za vrijeme Hladong rata korišten od strane Sovjeta koji su izgradili bazu za svoje podmornice. Nakon prekida veze između Tirane i Moskve 1960. godine otok Sazan postaje albanska vojna baza. Izgrađeno je malo naselje za vojnike i njihove porodice, kao i vrtić, škola, bolnica i kino. Na otoku se također nalazi i dio od deset hiljada bunkera koji se mogu pronaći širom Albanije. U tom periodu javnosti nije bilo dozvoljeno posjećivanje otoka. Postoje pretpostavke da je na otoku postojala i fabrika hemijskog oružja. Nakon smjene režima u Albaniji otok je postao nenaseljen, a tek 2015. godine otvoren je za javnost, te je postao jednom od najpopularnijih turističkih atrakcija u Albaniji.

Slični tekstovi

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023
Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se  pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

Nakon mamelučke pobjede kod Ayn Jaluta, počele su se pojavljivati prve pukotine u Mongolskom Carstvu

28/01/2023

Danas se na otoku  mogu pronaći komunističke građevine, kao i one nastale u vrijeme kada je Sazan bio vojna baza Italije, stotinu godina prije početka Prvog svjetskog rata. Sve zgrade na otoku su napuštene, a svi tragovi života njegovih stanovnika izbrisani su, te se može pronaći samo nekoliko predmeta. Građevine su obrasle zelenilom i teško se primjeti njihovo postojanje, osim ako se približi otoku.

Sazan ima specifičnu klimu koja nije mediteranska kao što bi se očekivalo, nego suprtopska. Upravo zbog posebne klime, ali i topografije, hidroloških i geoloških uvjeta, otok Sazan ima bogatu i raznoliku floru. Otok pripada zaštićenom teritoriju, a koristi se za istraživanja u suradnji sa međunarodnim univerzitetima. Albanska vojska otok i dalje koristi za sprovođenje vojnih vježbi, dok italijanska granična policija djeluje u okolini otoka radi sprječavanja krijumčarenja robe.

Otok Sazan simbol je komunističke Albanije i njene izoliranosti od ostatka svijeta. Na njemu je specifičan kontrast prelijepe prirode i neposebnosti komunističkih građevina, te ne iznenađuje da je u periodu kada je otvoren za javnost, od maja do oktobra, jedna od najpopularnijih destinacija u Albaniji.

Za Intelektualno.com priredila: Adna Serdarević

Facebook komentar
Tags: Adna SerdarevićAlbanijaOtok SazanTurizam
Prethodni post

Protesti u Hong Kongu: Ovaj prostor postaje novim frontom Hladnog rata

Slijedeći post

Iva Despić-Simonović: Prva školovana skulptorica u Bosni i Hercegovini

Slijedeći post
Iva Despić-Simonović: Prva školovana skulptorica u Bosni i Hercegovini

Iva Despić-Simonović: Prva školovana skulptorica u Bosni i Hercegovini

Preporučeno

Na današnji dan | 19. septembar

Na današnji dan | 19. septembar

18/09/20
Umrla je Madeleine Albright: Odlazak američke Sarajke

Umrla je Madeleine Albright: Odlazak američke Sarajke

23/03/22
Berlinski kongres – događaj koji je promijenio sve u životu Bošnjaka

Berlinski kongres – događaj koji je promijenio sve u životu Bošnjaka

13/06/21
Usvojena peticija e-1837 u kojoj se traži krivično sankcionisanje negatora genocida u Srebrenici u Kanadi

Doprinos istini i pravdi: You Tube objavio da će ukloniti sadržaj koji negira holokaust i genocid

06/06/19

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.