Aladža – džamija koja ponovo sija i krasi svoju Foču Aladža – džamija koja ponovo sija i krasi svoju Foču
Sagrađena je 1550. godine u Foči. U nešto više od 440 godina svoga postojanja, ova džamija je skretala pažnju na sebe. Posjećivali su je... Aladža – džamija koja ponovo sija i krasi svoju Foču

Sagrađena je 1550. godine u Foči. U nešto više od 440 godina svoga postojanja, ova džamija je skretala pažnju na sebe. Posjećivali su je svjetski putnici, privlačila razne istraživače i inspirisala umjetnike, sve dok je 1992. godine velikosrpski agresori nisu srušili.
Dugo se nije moglo utvrditi ko je uložio novac u izgradnju Aladža džamije. Nekoliko natpisa na samom objektu nije bilo dovoljno da se otkrije ime dobrotvora. Ipak, istražujući arhivsku građu, prije svega građu arhiva Gazi-Husrev begove biblioteke i Dubrovačkog arhiva, naučnici su zaključili da je vakuf Aladža džamije Hasan Nazir. On je značajan dio života proveo u Foči, gdje je obavljao dužnost kontrolora sultanovih prihoda. Razlog zašto je odlučio sagraditi džamiju možemo vidjeti iz jednog natpisa na ulazu u džamiju koji je glasio U ime Uzvišenog Allaha, želeći postići Allahovo zadovoljstvo.

U sačuvanim dokumentima iz vremena nastanka džamije nema mnogo informacija o majstorima koji su gradili džamiju. Predaje govore da ih je Hasan Nazir dobavio iz Azije. Elvija Čelebija o Aladža džamiji piše Njen je graditelj Ramadan-aga, glavni zastupnik glavnog neimara sultana Sulejmana, Kodža Mimar Sinana, sina Abdul-Memmnun-agina. On je uložio svu svoju sposobnost dok je napravio ovu krasnu i divnu džamiju, kojoj ne može biti ravne. Za unutrašnju dekoraciju bili su zaduženi posebno slikari, koje je Hasan Nazir angažovao da ukrase zidove objekta. Naručio je iskusne i povjerene majstore iz Carigrada, poznavaoce perzijskog slikarstva.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata četnici Draže Mihailovića su iz Aladža džamije iznijeli sve što su mogli ponijeti. Ćilim koji je džamiji darovao austrijski prijestolonasljednik Rudolf, poklonili italijanskim generalima. U ovom periodu oskrnavljeni su mezarovi Hasana Nezira i njegovog sina Ibrahim-bega. Komunističke vlasti su dugo vremena tolerisale uništavanje i propadanje džamije. Najveći dio mezarluka u blizini Aladža džamije je uništen. Islamska zajednica Bosne i Hercegovine i Republički zavod za zaštitu spomenika kulture prišli su restauraciji pojedinih sadržaja u džamijskom kompleksu i slikarskih motiva.

Međutim, najjači udarac fočanskoj ljepotici zadali su velikosrpski fašisti, koji su 2. augusta 1992. godine uložili stotine kilograma dinamita i uništili Aladža džamiju, ljepoticu koja je vijekovima krasila Foču. U kasnim večernjim satima tog dana gradom je odjeknula strahovita eksplozija. Za srpske zločince u Foči i Bosni i Hercegovini, to je bio još jedan povod za slavlje. Ostaci džamije su buldožerima i kamionima odvukli mermerne stubove i kamene blokove.

Ipak, dokaz da dobro uvijek pobjeđuje zlo je i današnji dan, 4. maj 2019. godine. Ovaj dan ostat će upamćen u historiji kao dan kada je ljepotica, Aladža džamija obnovljena. Džamija ponovo sija i krasi Foču. Ponovo će, kao što je i nekada, okupljati vjernike ne samo iz Bosne i Hercegovine, već iz svih zemalja svijeta, ali i sve one dobronamjerne ljude koji će tražiti inspiraciju u ovoj prelijepoj građevini. Ponovno otvaranje Aladža džamije je još jedan dokaz da fašizmu nema mjesta u Bosni i Hercegovini.

Za Intelektualno.com piše: Alen Borić

Facebook komentar

Intelektualno