• Impresum
  • O nama
  • Početna
  • Aktuelno
    • BiH
    • Sandžak
    • Region
    • Svijet
    • Događaji
    • Vijesti
    • Ekonomija
    • Intervju
  • Magazin
    • Zanimljivosti
    • Pozitivne priče
    • Obrazovanje
    • Duhovnost
    • Putovanja
    • Liderstvo
    • Menadžment
    • Sport
  • Historija
    • Bošnjački intelektualci kroz historiju
    • Historije Bosne i Bošnjaka
    • Historijski događaji
    • Svjetska historija
  • Dijaspora
  • Kultura i tradicija
    • Književnost
    • Etnologija
    • Umjetnost
  • Mišljenje
  • Kontakt
Nema rezultata
Svi rezultati
Početna BiH

Akcija Omer-paše Latasa u Bosni: Njegova uloga bila je pomoći provođenje reformi

Intelektualno Intelektualno
21/07/2019
in BiH, Bošnjački intelektualci kroz historiju, Historija, Historije Bosne i Bošnjaka, Historijski događaji
0
Akcija Omer-paše Latasa u Bosni: Njegova uloga bila je pomoći provođenje reformi
0
Dijeljenja
4k
Pregleda
Podijeli na FacebookuPodijeli na Twitteru

U historijskoj literaturi akcija Omer-paše Latasa je okarakterisana kao slom muslimanskog plemstva. Najbogatija zbirka dokumenata kada je riječ o Latasu i njegovim akcijama nalazi se u Arhivu Predsjedništva Vlade Republike Turske u Istanbulu. Još krajem 1849. godine javile su se prve vijesti o eventualnom dolasku Omer-paše Latasa na prostor Bosne. On je već u tom periodu uživao veliki ugled kod sultana i ubrajao se među najsposobnije vojskovođe Osmanskog Carstva. Služio je u austrijskoj vojsci, međutim ubrzo je pokazao određeno nezadovoljstvo. Mihajlo je dezertirao iz vojske i napustio domovinu te je primio islam. Od Mihajla je postao Omer. Uspio je da napreduje u karijeri te je učestvovao u borbama u Siriji 1840. i 1845. godine i  Albaniji 1842. godine. U mjesecu augustu 1850. godine došao je u Sarajevo. Došao je sa velikom vojskom, da bi smirio ustanike u Bosni, koja se okupila na jednom uzvišenju Gorica, nadomak grada. Safvet-beg Bašagić navodi za Latasa da je zakleti dušmanin bosanskih muslimana. Kada je stigao u Sarajevo, Latas je pozvao ugledne bosanske prvake da im pročita sultanov ferman. Međutim, kako je ugledni Ali-paša Rizvanbegović već bio star i bolestan, odlučio je poslati svog sina Hafiz-pašu. Međutim, ovakva odluka se nije svidjela Omer-paši, te je vratio Hafiz-pašu u Mostar.

Omer-paša saznavši šta se dešava u Krajini odmah je pripremio 7 tabora vojske i odlučio krenuti da suzbije nemire. Prije nego što je stigao na to područje, ustanici su uspjeli zauzeti grad Jajce i tvrđavu te se tu smjestiti. On je nekoliko dana opsjedao tvrđavu, dok konačno nije pala u njegove ruke. Stanovništvo koje je u tom periodu bilo u tvrđavi je pretrpjelo najviše štete. Stav domaćeg muslimanskog stanovništva prema novim mjerama bio je gori nego ranije. U nekoliko pisama koje je konzul Atanasković slao Beču zapisano je da stanovništvo u reformama vidi napad na svoju vjeru. U dvadesetak manjih i većih bitaka poginulo je 2.500 muslimana. Zarobljenici, a najviše prvaci bili su izloženi velikim poniženjima, a njih 154 poslato je u Carigrad na suđenje. Nakon što je Latas uspio izvojevati pobjedu u Posavini, do njega su stigle vijesti o pobuni u Hercegovini. Hercegovina se podijelila na dva tabora; jedni su bili uz ustanike, a drugi uz sultana i Omer-pašu Latasa, a time i za provođenje reformi. Za to vrijeme Ali-paša Rizvanbegović se nalazio u Buni, kao da se njega to ništa ne tiče. On nije svoje ljude nagovarao na otpor, pa je mislio da je sasvim siguran. Alfred Makanec navodi da je Ali-paša bio primoran doći u Mostar pred Omer-pašu Latasa koji ga je odlučio baciti u zatvor.  S druge strane, Ademaga Mešić navodi da je puška stražara slučajno ispaljena pred šatorom Ali-paše Rizvanbegovića, te je Ali-paša stradao. Stražar je nakon toga poslat u Anadoliju i o njemu nema više nikakvih vijesti. Međutim, izgleda da ovaj događaj bio naručen i od strane same Porte. Moguće da se Mešić služio analogijom kada je riječ o ovom događaju.

Slični tekstovi

Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

Najveći narod bez države: Historija i položaj Tamila

31/01/2023
Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

Petr Pavel, novi predsjednik Češke Republike 1993. u Hrvatskoj spasio 50 francuskih vojnika

28/01/2023

Jedan od prvih i značajnijih koraka koje je učinio Omer-paša Latas je bilo premještanje vilajetskog središta iz Travnika u Sarajevo. U Sarajevo je premješteno i Veliko upravno vijeće koje je bilo od velikog značaja. Zapravo njegova funkcija je bila da pomogne u provođenju reformi. Omer-paša je na stare poreze uveo i nove i to 40 %  te ih je ubirao silom. To nije bila neka odluka koji bi Latas tek tako donio. Kako je sultan vršio reforme bio mu je potreban novac. Međutim, Osmansko Carstvo se i zadužilo, a jedini izlaz bio je bio povećanje poreza ili novo zaduživanje kod stranih zajmodavaca. Već u januaru 1850. godine sandžake je pretvorio u kajmekamluke, a nahije u mudirluke. Ovim promjenama formiran je i Novopazarski sandžak. Također, Hercegovina je ponovo pripojena Bosni kao kajmekamluk. Na čelo svih tih jedinica postavio je strance. Ukinut je spahijski sistem i esnafska organizacija. Kada je riječ o vojsci, dolaskom Omer-paše Latasa u Hercegovinu došlo je do izvjesnih promjena. Latas je za  gušenje ustanka na tom području osim regularne armije angažovao i veliki broj bašibozuka sastavljene od domaćih muslimana, ali i dijelom od albanskih plemena. Omer-pašina aktivnost u Hercegovini je zahtijevala i angažovanje stanovnika svih pokrajina. U vrijeme Omer-paše Latasa velike evropske sile su otvorile konzulate u Bosni. Također, Sarajevo je pored štamparije i novina, dobilo i modernu poštu sa telegrafskom vezom sa prijestolnicom Osmanskog Carstva i Bosanskim Brodom.

Kada je riječ o kršćanima oni su u ovim sukobima stajali na strani Latasa i bili su za reforme. Od novog uređenja zemlje najviše su očekivanja imali upravo oni. Smatrali su da će se reformama Omer-paše Latasa poboljšati njihov socijalni i politički položaj. Međutim, nakon što se obračunao sa muslimanima, Latas je nastojao spriječiti i kršćane da dignu ustanke. Učinjene su određene izmjene u sistemu ubiranja harača. Zatražio je da mu kršćani predaju oružje, što nije slučaj sa muslimanima. To je dovelo do nemira, a Latas je za ove pokrete okrivio Austriju i Crnu Goru. Iako je oduzimanje oružja unutrašnje pitanje svake države, u ovom slučaju Osmanskog carstva, austrijska vlada je s velikom pažnjom pratila kako se vrši ta akcija na prostoru Bosne i Hercegovine.

Uništenjem plemstva i zavođenjem administracije u Bosni i Hercegovini Austriji su otvorena vrata za mnogo veći i agresivniji rad. Sve je ovo vodilo događajima koji su nastupili 1878. godine kada je Bosna i Hercegovina dodijeljena Austro-Ugarskoj. Omer-paša Latas je preminuo 18.04. 1871. godine.

Za Intelektualno.com priredila: Dženana Kahriman

Facebook komentar
Tags: BosnaBosna i HercegovinaDženana KahrimanOmer-paša LatasOsmansko carstvo
Prethodni post

Rimski car Konstantin I Veliki: Car koji je podigao Konstantinopolis

Slijedeći post

Biografija Adil-bega Zulfikarpašića: Snažano se zalagao za nacionalni identitet Bošnjaka

Slijedeći post
Adil Zulfikarpašić: Put u Foču

Biografija Adil-bega Zulfikarpašića: Snažano se zalagao za nacionalni identitet Bošnjaka

Preporučeno

Globalna industrija naoružanja: Prodaja vodećih 25 kompanija porasla je za 8,5 posto / Veliki igrači aktivni na globalnom jugu

Globalna industrija naoružanja: Prodaja vodećih 25 kompanija porasla je za 8,5 posto / Veliki igrači aktivni na globalnom jugu

25/03/21
Birmingham – engleski grad u kojem živi 234.000 muslimana

Birmingham – engleski grad u kojem živi 234.000 muslimana

14/01/19
U organizaciji “Mladi muslimani” okupljali su se ljudi iz uglednih begovskih i građanskih porodica

Alija Izetbegović bio je striktno protiv Hitlera i saradnje muslimana sa fašistima

03/04/19
Sulejman Čolaković za Intelektualno: Džematske zajednice imaju najveću odgovornost u odgajanju budućih generacija u dijaspori

Sulejman Čolaković za Intelektualno: Džematske zajednice imaju najveću odgovornost u odgajanju budućih generacija u dijaspori

27/09/20

Pratite nas putem:

  • 16.5k Fans

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Nema rezultata
Svi rezultati
  • Impresum
  • Kontakt
  • O nama
  • Početna

© 2020 Intelektualno, sva prava zadržana.

Ova web stranica koristi kolačiće
Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.Slažem se Uslovi korištenja
Uslovi korištenja

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT
Ova web stranica koristi kolačiće Koristimo kolačiće (eng. „cookies“) za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregleda web-stranice slažete se s uvjetima korištenja.