U vremenu kada sve zemlje svijeta provode određene aktivnosti na zaustavljanju širenja koronavirusa, o stanju u Norveškoj Preporod.info je razgovarao sa Ahmedom Lindovom, predsjednikom “Norveško-bosanske privredne komore” i norveškim političarem.
Razgovarala: Rabija Arifović
– Vlasti prvih sedmica nisu poduzimale nikakve mjere osim liječenja i izoliranja oboljelih. To se drastično promjenilo 11. marta, kad je broj oboljelih počeo ubrzano rasti, a mjere su uvedene tri dana kasnije. Između ostalog, zatvaranje svih javnih ustanova, od škola i vrtića do opština. Zabranjen je rad u svim sektorima koji zahtjevu blizak kontakt radnika i korisnika/kupca. U to spadaju frizerski saloni, optičari, stomatološke ordinacije i slično. Osim navedenih, uvedena je i zabrana višednevnih boravaka van opštine boravka – kaza je Lindov.
Dodao je da je Norveška, kao i Bosna i Hercegovina, zatvorila granice za ulazak stranaca, te da zabrana važi do daljnjeg. Ističe da ima još sličnih mjera, kao što su zabrana javnih okupljanja ili karantin, ali da je razlika u zabrani kretanja građana.
– Dok je vlast u Bosni i Hercegovini uvela policijski u večernjim satima, to nije urađeno u Norveškoj. Razlog je što Norveške vlasti ne smatraju da se virus prenosi svježim zrakom, već isključivo ljudskim kontaktom. Druga razlika je u korištenju zaštitne opreme. Dok u Bosni i Hercegovini moraš imati rukavice i masku pri izlasku iz kuće, u Norveškoj nije tako. Uvedene mjere u Bosni i Hercegovini su strožije nego u Norveškoj – tvrdi Lindov.
Komentarišući reakciju vlasti u domovini, Ahmed je napravio poređenje sa evropskim zemljama.
– Moramo imat u vidu ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini, i, kad se to uzme u obzir, za sada se dobro nosimo sa pandemijom. Neke mjere su strožije nego u drugim evropskim zemljama. Često se držimo stare fraze “neće to na nas” i slično i zato razumijem vlast. Moja kritika vlastima u BiH je ta što u ovom periodu mjere nisu usaglašane na nivou države, što kod građana može rezultirati nerazumijevanjem propisa i mjera, što nije dobro. Ipak, želio bih pohvaliti građane Bosne i Hercegovine koji se pridržavaju uvedenih mjera – poručio je Lindov.
Osim izazova u zdravstvenom sektoru, u Norveškoj se spremaju za veliki pad norveške ekonomije zbog pandemije.
– Od 14. marta preduzeća u pojedinim oblastima imaju zabranu rada. To se odmah odrazilo na broj nezaposlenih. Tako je od ovog datuma povećan broj nezaposlenih u Norveškoj za skoro 230.000 ljudi, a trenutno Norveška ima više od 400.000 nezaposlenih, što je najveći broj u posljednih 70 godina. Svim ekonomskim analatičarima su ovo pokazatelji da je društvo pred velikim izazovom i poslije pandemije. Veliki dio naše ekonomije je zasnovan na naftnoj industriji. Cijena nafte je u slobodnom padu, zbog problema na svjetskim berzama uzrokovanim pandemijom, što je još jedan jak udar na ekonomiju u Norveškoj. Isto se trenutno ispoljava i izuzetno lošim kursem norveške krune – navodi on.
Norveško društvo je izuzetno zabrinuto i za psihičke posljedice koje će ova pandemija ostaviti.
– Strahuje se da će izolacija društva ostaviti dugoročne negativne posljedice na veliki broj Norvežana. Stanovnici BiH su tokom agresije preživjeli tokom puno težu izolaciju nego što je ova sada i smatram da će mnogi stručnjaci tražiti od BiH da ih naučimo kako smo pokrenuli ljude poslije agresije i svih njenih posljedica – istakao je Lindov.
On smatra da je nužno pratiti mjere koje su vlasti uvele, kako u Norveškoj, tako i u Bosni i Hercegovini, jer će se na taj način skratiti period trajanja izolacije, ali i da je bitno da svi shvatimo koliko je važno da zajednica u kojoj živimo funkcionira.
– Zato je bitno da kupujemo domaće, da koristimo usluge domaćih firmi. Na taj način ćemo ojačati ekonomiju i poboljšati životni standard. Trenutno u Norveškoj kruži reklama gdje pozivaju građane da ovo ljetovanje provedu u Norveškoj. Na taj način će velike svote novca, koje se inače ostave u drugim državama, ostati u Norveškoj. I ja predlažem građanima BiH da ovo ljetovanje da provedu u našoj prelijepoj domovini, da uživaju u njenim prirodnim i historijskim ljepotama. Na taj način ćemo i mi svoj novac ostaviti u domovini i uz to, bolje ćemo je upoznati, što je također važno – poručio je Lindov.
Naglasio je i značaj povećanja poljoprivredne proizvodnje u Bosni i Hercegovini.
– Naša domovina je izuzetno bogata plodnom i dobrom zemljom. Bitno je da sami proizvodimo i moramo promjeniti odnos svih nas prema poljoprivredniku. Svi svaki dan ovisimo o toj struci, a ona nažalost u Bosni i Hercegovini ne uživa poštovanje koje zaslužuje. U Norveškoj je prije nekoliko godina bila aktuelna medijska kampanja s porukom: “Poštuješ doktora iako ti treba jednom ili dva puta godišnje, poštuješ advokata iako ti možda nikad ne treba. Zašto onda ne poštuješ poljoprivrednika koji ti treba pet puta svaki dan?” Nadam se ćemo i mi početi tako razmišljati, jer će bolji odnos prema poljoprivrednicima, rezultirati i većoj poljoprivrednoj proizvodnji – kazao je.
Ovom prilikom je pozvao građane Bosne i Hercegovine da poštuju uvedene mjere i da izolaciju iskoriste na radu na sebi, svojima porodicama i u svojim baščama.
– Poručio bih građanima da pomažu jedni drugima u ovim teškim trenutcima, jer u ovoj situaciji ima ljudi kojima treba pomoć i i njih ne smijemo zaboraviti. Vrijeme u izolaciji provedimo kvalitetno, da nešto pozitvno izađe iz ove krize, a to bi moglo biti bolje poznavanje vlastite porodice. Također, poručio bih političarima da stave narod ispred sebe i svoje stranke, jer ovo je vrijeme kada svi političari moraju biti odgovorni državnici koji imaju samo jedan cilj, a taj cilj je da riješe krizu na najbolji mogući način za sve građane Bosne i Hercegovine – zaključio je Lindov.
(Preporod.info)
