Uloga dijaspore koja iz godine u godinu ima sve više utjecaja u svim tokovima u našoj domovini, nije baš česta tema u medijima. Tim povodom, razgovarali smo sa Admirom Lisicom, magistrom historije i autorom dvije knjige koje se bave bošnjačkom i bosanskohercegovačkom dijasporom “Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja” i “Bošnjačka emigracija: izazovi i perspektive” i osnivačem Udruženja za razvoj saradnje domovine i dijaspore.
SOURCE.BA: Kakav potencijal ima nadolezeća generacija dijaspore?
LISICA:Na osnovu razgovora sa pripadnicima naše dijaspore, ali i njihovim izvještajima, može se lahko zaključiti da trenutno širom dijaspore imamo značajan broj mladih koji su izuzetno obrazovani. Primjerice, statistički podaci kojima raspolažu bošnjačke i bh. organizacije u Danskoj, Švedskoj ili Norveškoj idu u prilog ovoj konstataciji. Naime, mladi članovi naše zajednice u ovim zemljama spadaju među najobrazovanije iseljeničke skupine. Tako je i u većini drugih evropskih zemljama, ali i S. Amerike, te Australije. Kada je riječ o očuvanju tradicije kod mlađih naraštaja, ona u velikoj mjeri ovisi od roditelja, koji su glavni motivacioni factor u odluci, da li pristupiti dopunskim školama koje podučavaju bosanskim jezikom i našom historijom. Bosanske dopunske škole pokreću se još za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, a zanimljivo je da je postojala i grupa naših doseljenika na daleki Island koji su se tokom devedesetih godina prošlog stoljeća uz pomoć tamošnjih vlasti organizirali i oformili grupu mladih koje su podučavali bosanskim jezikom.
SOURCE.BA: Koliko je naša dijaspora politički aktivna i koliko svojim aktivizmom pomaže domovinu?
LISICA: Trenutno u Parlamentima i Vijećima širom Evrope sjedi veliki broj naših sunarodnjaka, koji putem svog političkog aktivizma u velikoj mjeri na različite načine doprinose da se glas Bosne i Hercegovine čuje. Oni su većinom pripadnici ljevice ili centra, izuzetno rijetko desnice. Mlađi pripadnici dijaspore će u nadolazećem periodu sve više biti zainteresirani za političke procese u zemljama u kojima žive, ali i zemlji svoga porijekla, što je u budućem lobističkom smislu izuzetno pozitivno. Osim direktnog političkog angažmana, dijaspora aktivno prati političke procese u svojim zemljama, što potvrđuju posljednji predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Država gdje su masovno podržali Joea Bidena. Bitno je napomenuti da su neki od naših aktivista i novinara sa američkom adresom bili direktno ili indirektno uključeni u Bidenovu kampanju, što je još jedan od dokaza da su naši iseljenici aktivni i na ovom polju. Kada je riječ o prethodnim lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini, sama činjenica da je pristiglo preko 100.000 prijava za glasanje iz dijaspore, dovoljan je pokazatelj da se dijaspora itekako interesira za političke i društvene odnose u domovini.
SOURCE.BA: Šta su posljedice koronavirusa naučile dijasporu, a šta nas u domovini u kontekstu povezanosti jednih sa drugima?
LISICA: Još jednom smo mogli da vidimo koliko je dijaspora važna za domovinu, jer i pored nedaća koje su i njih zahvatile, nisu propustili priliku organizirati veliki broj humanitarnih akcija za Bosnu i Hercegovinu, te Sandžak, koji je u jednom trenutku bio u izuzetno teškom stanju. Ove godine tokom godišnjih odmora osjetilo se da je značajno opao broj posjeta iz dijaspore, ali i uprkos tome, pripadnici dijaspore su još jednom dokazali koliko su bitan faktor za domovinu.
SOURCE.BA: Da li bi ulazak BiH u Evropsku uniju imao utjecaj na našu dijasporu?
LISICA: Svakako, jer bismo tada imali znatne olakšice za naše građane koji su zbog različitih razloga ostali bez bh. državljanstva u prethodnom periodu, Također, to bi pomoglo i mladima koji su rođeni izvan Bosne i Hercegovine jer više ne bi bili pred različitim dilemama koje su za njih otežavajuće. Prije nego dođe do tog trenutka koji podjednako priželjkuju domovina i dijaspora, na vlastima, vjerskim zajednicama i nevladinom sektoru je da udruženim snagama pomognu dijaspori u prevazilaženju prepreka koje stoje pred njima.
Novinar: Mirza Malović/Source.ba
